Mladi školarci puni elana sastali su se na glavnom kolodvoru, kod petog perona, u subotu u 8:40. Tako je počeo prvi izlet prve proljetne planinarske škole Velebita. Plan izleta bio je da se ide do Stubičkih toplica vlakom, zatim se uspinjemo preko Horvatovih stuba do Hunjke, nakon toga nastavimo do Gorščice i navečer se spustimo u Vidovec. Išlo se vlakom kako bi na izletu mogle sudjelovati i rezerve.
Sam put do Stubičkih toplica bio je vrlo edukativan, tu smo imali priliku naučiti vezati svoje prve čvorove. Bilo je to jedno prekrasno iskustvo jer je u tren oka cijeli vagon bio preplavljen šarenim zamkama. Naučili smo vezati šestice, osmice, duple osmice i osmice s uplitanjem.
Nakon kratkog predaha u Stubičkim toplicama (kave, oČaja i cedevite) spletom okolnosti (kašnjenjem za ostatkom grupe) imali smo iznimnu čast i zadovoljstvo postati prvom izvidnicom.
Prvi izazov nam je bio naučiti gdje je sjever. Uz detaljne upute voditelja uspjeli smo pronaći našu poziciju na karti i usjeveriti kartu. Iza orijentacijske lekcije krenuli smo u smjeru Sljemena stazom broj 39.
Među školarcima vladalo je ugodno i veselo raspoloženje. Takvo raspoloženje održalo se do samog kraja izleta, usprkos povremenom negodovanju na tempo, posebice kod zadnjeg uspona na Hunjku. Za zanimljivu anegdotu koja će se sigurno prepričavati sljedećih generacija pobrinule su se gojzerice jednog polaznika škole - oprema koja datira iz rata (ne znamo kojeg) postupno se sa svakim korak raspadala sve više i više. Ovim putem odajemo priznanje navedenom polazniku škole jer je i uz takve okolnosti došao do Hunjke.
Svim polaznicima izleta najzahtjevniji, a s druge strane vjerojatno i najljepši dio predstavljale su Horvatove stube koje smo umalo promašili (još učimo..).
Užitak boravka u prirodi došao je do punog izražaja na Hunjki gdje smo uz pauzu od 40 minuta odmorili uz ručak na sunčanim klupicama.
Nakon predaha, došlo je do promjene rute (zbog ovaj put presporog tempa) te smo se umjesto Gorščice, uputili prema vrhu Sljemena. Ovaj dio rute prošli smo podijeljeni u manje grupe kako bi veći broj polaznika imao priliku naučiti snalaziti se na karti i orijentirati.
Na vrhu smo ponovno imali kraću pauzu i uputili se prema Šestinama stazom HPD. Ubrzo nakon polaska pao je mrak i puno nas se po prvi put susrelo s noćnim planinarenjem. Uz nekoliko kraćih pauzi za promatranje zvijezda (i odmor za pušačka pluća) brzo smo stigli do Šestina.
Kraj dana zaključili su govori voditelja škole, odabir nove izvidnice te kratke upute za idući izlet kojemu se iznimno veselimo. Izvještaj napisali: Ana, Marina i Željko, uz moralnu potporu Josipa, Jakova i Ivane.
