Povijest PDS "Velebit"
1950.
27. siječnja
Osnovano je Planinarsko društvo sveučilišta Velebit u prepunoj velikoj predavaonici Tehničkog fakulteta u Zagrebu.
Nastalo je odvajanjem članova Studentske družine Planinarskog društva Zagreb (danas Zagreb Matica). Prvi predsjednik bio je Bogomir Mihelčić, a prvi počasni predsjednik akademik prof. dr. sc. Branimir Gušić.
Prostori u Radićevoj 23 bili su dom velebitaša od osnutka Društva do 2021. godine.
Ispred Velebita u Radićevoj:
Amigo, Dolfi Rotovnik, Branimir Špoljarić Žliga i Vladek Hebar.
1950.-e godine obilježili su masovni izleti, čak s iznajmljenim cijelim željezničkim vagonima, poslijeratna neimaština, ali i velik mladenački optimizam i elan.
U počecima je najaktivniji bio Alpinistički odsjek koji je osnovan iste godine kada i Društvo
Izlet u Makedoniju
s lijeva: Riza Gardašević, Joža Arbanas, dr.Željko Poljak, Matija Mance i Boško Frelih.
1951.
Osnovana je Stanica Gorske službe spašavanja PSH pri PDS Velebit
1952.
Izgrađeno je prvo Ratkovo sklonište na Samarskim stijenama u spomen na Ratka Čapeka koji se stradao u Julijskim Alpama.
Tada nastaju riječi himne Velebita:
Po oluji i buri kad kiša za vrat curi …
1954.
Osnovana je Speleološka sekcija u okviru Alpinističkog odsjeka.
Pokretači i najaktivniji članovi bili su Boris Mikulić-Miks, Nikola Šimunović i Nedjeljko Jakić. Sekcija je bila aktivna oko godinu dana, a treba spomenuti istraživanje ličkih jama Balinke (do - 50m) i Čudinke.
Velebitaši su pioniri orijentacijskog sporta u Hrvatskoj.
Pobjednička ekipa stanice GSS PDS Velebit
Neđo Jakić, Željko Cernić, Zdenko Šimunović Šime i Ive Bujan.
1956.
Prvo spuštanje u Crveno jezero kod Imotskog.
Gore Pavao Jurčić Pajo, Borislav Mikulić Miks, Nikola Šimunović Šime, dolje Ive Bujan, Nedjeljko Jakić Neđo i Dolfi Rotovnik.
Osnovan je Speleološki odsjek s 20-ak članova na inicijativu poznatog speleologa Srećka Božičevića iz PD Željezničar
Otkrivanje i sustavno predstavljanje penjačkih mogućnosti Paklenice.
Inicijativa za uspostavu alpinističkog skupa u Paklenici u dane prvosvibanjskih praznika i dugogodišnje organiziranje toga skupa.
Anića luka s penjačkim šatorima pedesetih godina prošlog stoljeća:
1959.
Osnovana je Stanica Zagreb Gorske službe spašavanja
Njeno sjedište je bilo u prostorima Velebita u Radićevoj 23. Od tada do danas velik broj članova Stanice Zagreb su članovi Velebita.
1960.
Ponovno je osnovan Speleološki odsjek
Za pročelnika je izabran Hrvoje Malinar.
1961.
Neđo Jakić, Matija Mlinac, Davor Ribarović penju Velebitaški smjer u Anića kuku u Paklenic.
1964.
Pohod članova Alpinističkog odsjeka u Norvešku
1965.
Održana je prva Zagrebačka alpinistička škola u organizaciji Alpinističkog odsjeka, u kontinuitetu se škole održavaju do danas.
1966.
Neđo Jakić, Miroslav Pleško, Stanko Gilić (AO Kamenjak) penju Klin u Anića kuku.
Anića kuk u Paklenici
1971.
Prva hrvatska alpinistička ekspedicija Grenland pod vodstvom velebitaša Jerka Kirigina i većina sudionika su bili članovi Velebita.
Prva Zagrebačka speleološka škola u organizaciji Speleološkog odsjeka.
Održava se neprekidno svake godine do danas.
1973.
Borislav Aleraj i Marijan Čepelak penju Brid Klina u Anića kuku.
1977.
Članovi Speleološkog odsjeka spuštaju se na dno Ponora na Bunovcu na dubinu -534 m, čime je tada postao najdublja jama u široj regiji.
1978.
Velebitaška ekspedicija na Aljasku, uspon na Denali, vođa Branko Šeparović.
1981.
Velebitaška ekspedicija u Peru na Alpamayo, Ande, vođa Jerko Kirigin.
1982.
Izgorjela je staro Ratkovo sklonište, a u studenom 1983. svečano je otvoreno novo sklonište prema projektu arh. Nenada Paulića.
1983./84.
Ekspedicija u Patagoniju u Južnu Ameriku
s lijeva Daniel Burić, Branko Šeparović, Antun Filipčić, Neven Fantov i Đuro Sekelj
1983./84.
Penjači Velebita potaknuli su i realizirali osnutak i postavljanje Alpinističke muzejske zbirke u Zavičajnom muzeju u Ogulinu.
1984.-87.
Pod vodstvom Marijana Čepelaka Maligana istraživan je špiljski sustav Đulin ponor - Medvedica ispod grada Ogulina s duljinom preko 16 km
1990.
Izlazi prvi broj časopisa Velebiten koji izlazi do danas.
1991.
U vrijeme Domovinskog rata djelovala je Planinska satnija Velebit sastavljana od zagrebačkih alpinista i speleologa koji su dobrovoljno branili Hrvatsku na Velebitu. Velik broj velebitaša bio je u sastavu satnije, a njezin zapovjednik bio je istaknuti velebitaš Jerko Kirigin.
1993.
Članovi SO Velebit sustavno istražuju područje Sjevernog Velebita gdje se nalaze 4 jame dublje od 1000 m.
Prvi na tadašnjem dnu Lukine jame 1993. bili su Damir Lacković, Siniša Rešetar SO Velebit i Robert Dado SO Željezničar
od 1994.
Penjačko otvaranje netaknutih stijena Velikog Kozjaka na sjevernom Velebitu i višegodišnje održavanje kampa.
1995.
Branko Šeparović skija sa vrha himalajskog osamtisućnjaka Cho Oyu (8201 m) u okviru Hrvatske ekspedicije pod vodstvom Darka Berljaka
1996.
Ekspedicija Planinarskog saveza Zagreba Grenland pod vodstvom velebitaša Borisa Čujića. Uz ostalo ispenjan je velikopotezni prvenstveni smjer Ujarak (900 m) u vrhu Ujarak.
1998.
Na ekspediciji u organizaciji SO Velebit Slovačka jama istražena je do dubine od -1268 m.
2000.
Izdana knjiga povodom 50 godina Društva
2001.
Članovi SO Velebit sustavno speleološki istražuju područje južnog Velebita gdje se nalazi jama Munižaba (9,9 km) i jamski sustav Crnopac najdulji speleološki objekt u Hrvatskoj u duljini od 59 km (siječanj 2023.)
2007.
Jama Velebita istražena je do dubine od -1026 m čime postaje treća tisućica u Hrvatskoj, a u svjetskim razmjerima je posebna po najdubljoj podzemnoj vertikali od 513 m.
Marija Maćešić/Pezer na vrhu osamtisućnjaka Cho Oyu u sklopu prve hrvatske ženske himalajske ekspedicije, vođa ekspedicije Darko Berljak
2009.
Ena Vrbek na vrhu najviše planine Svijeta Mount Everesta u sklopu II. hrvatske ženske himalajske ekspedicije, vođa ekspedicije Darko Berljak.
Robert Erhardt i Darko Bakšić spuštaju se do -2080 m u tada najdubljoj jami na svijetu Voronji na Kavkazu što je do danas hrvatski dubinski rekord.
Darko Bakšić i Robert Erhardt
2010.
Na Elbrusu u čast 60. obljetnice PDS Velebita pod vodstvom Maria Jelića.
2016.
Otvorena je memorijalna planinarska obilaznica “Vila Velebita”.
U spomen na djelovanje Planinske satnije Velebit koju je osmislio i trasirao pripadnik Planinske satnije Velebit Željko Avdagić Beli član PDS Velebit.
2017.
Osnovana radna skupina za osobe s invaliditetom
Radna skupina za osobe s invaliditetom osnovana je 03.12.2017. na Skupu planinarskih vodiča održanom na Medvednici. To je prvo takvo stručno tijelo osnovano u Hrvatskom planinarskom savezu koje se bavi inkluzivnim planinarstvom. Inicijatori osnivanja bili su Dorijan Klasnić (tadašnji pročelnik Komisije za planinarske vodiče) i Stjepan Dubac (osoba oštećena sluha od rođenja). Poticaj za osnivanje Radne skupine bilo je sudjelovanje velebitaša u Erasmus +projektu 'Penjanje za sve'.
2020.
Nakon 70 godina Društvo je primorano napustiti prostore u Radićevoj 23 i seli se u prostore u dvorišnoj zgradi u Klaićevoj 42.
2020./21.
Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa brojni članovi PDS Velebit sudjeluju u sanaciji štete koja je nastala i volonterski pomažu u visinskim radovima i donacijama.
2022.
Ronjenje u sifonu jame Nedam na -1200 m te se jama istražuje do -1335 m čime postaje druga najdublja jama u Hrvatskoj
Izvori:
-
Povijest Speleološkog odsjeka:
https://sovelebit.wordpress.com/povijest/
http://speleologija.eu/SOV/index.html -
Borislav Aleraj Akac, Prošlost i sadašnjost PDS Velebita Velebiten br. 54, 2020.
-
Hrvoje Lukatela. PDS Velebit, in diebus illis (PDS Velebit onih dana)
https://velebit.neocities.org -
Velebitaški broj časopisa Naše planine, PSH 1956. Br. 2,
https://www.hps.hr/hp-arhiva/195602.pdf - 50 “Velebitovih godina”: zbornik u povodu 50 godina djelovanja PDS Velebit, Zagreb 2000.
